Glavni nalazi monitorisanog perioda
- U zadnjem monitoring ciklusu vrlo prisutna tema na većini medija je bila integritet izbora, odnosno informacije koje bi mogle da pobude sumnju građana, pogotovo onih koji nisu pripadnici stranaka, da li će njihova izborna volja biti ispoštovana. Glavni izvor informacija za medije u Federaciji BiH i Buku iz Banjaluke je bila Koalicija “Pod lupom“, koja je već nekoliko izbora ovlaštena posmatračka organizacija. U više navrata mediji iznose informacije zasnovane na podacima Koalicije ”Pod lupom“ da je sistemski problem trgovina biračkim odborima. Ističe se da su zbog toga kažnjene samo dvije stranke – SDA i SNSD, ali da je zabilježeno čak 1204 nepravilnosti. Od toga prednjače SNSD, SDA, HDZ, a potom SDS i SDP. Iako nisu konkretizovane nepravilnosti po stranci, iz ovoga ispada da imamo proporciju – što veća stranka, više zloupotreba, što ide u prilog tome “da su svi isti“. Prenosi se i informacija iz CIK-a da je poništio 52 kandidatska statusa na izborima, jer su te osobe istovremeno bile i posmatrači na izborima, što je sukob interesa. Ističe se i informacije pomenute koalicije da je na prošlim izborima bilo 50 odsto fantomskih posmatrača“, a da će na ovim biti 30 odsto. Neki veb portali potenciraju primjere dokazanih ili nedokazanih krađa na proteklim izborima te na taj način indiciraju da bi se slično moglo dogoditi i na ovim. Mediji u RS potenciraju navodni nelegalni izbor članova Izborne komisije, a Srpskainfo i Klix objavljuju izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji tvrdi da “su izbori u BiH u rukama komisije koju niko ne kontroliše“. Na BHT 30.9. gledamo prilog u kojem, i pored izjave predsjednika CIK Suada Arnautovića da nema indicija da do sada uočene nepravilnosti mogu ugroziti integritet izbora, stručni sagovornici i građani to demantuju. Koalicija ”Pod lupom“ saopštava da je na djelu ”sistemska korupcija“ u izbornim procesima. A građani u anketi sve najgore govore o kampanji i izražavaju sumnju da će izbori biti pošteni. Niz ovakvih sadržaja može da obeshrabri građane za izlazak na izbore i “ubije im nadu” da mogu šta da promijene. Da li je i to razlog lošeg odziva?
- Izborna šutnja nije poštovana. Posebno je bio problematičan Dnevnik 1.9. na RTRS gdje je bilo sedam priloga u kojima se potenciraju uspjesi i aktivnosti Vlade RS i drugih organa vlasti, a čak u šest se pojavljuje ili pominje Milorad Dodik. Jedina razlika u odnosu na ostale dane jeste što tog dana nije napadana opozicija, odnosno njeni kandidati. Druga dva javna servisa, kao i N1, poštovali su izbornu šutnju. Međutim, svi portal nisu u potpunosti ispoštovali ovu odredbu izbornog zakona. Na dan izbora od jutarnjih sati su objavljivali vijesti gdje su glasali najpoznatiji kandidati. Ponegdje je bila i izjava nakon glasanja, ali uglavnom fotografije sa čina glasanja. Ovdje se može postaviti već dugo otvoreno pitanje – da li je uopšte potrebna izborna šutnja (neke zemlje su to ukinule). Istraživanja kažu da se preko 95 odsto birača odluči za koga će glasati i prije tih 48 sati pred izbore. A mediji su u više navrata isticali da je riječ o cenzuri, jer je neshvatljivo zabranjivati da se objavi npr. da je glasao predsjednik države.
- Milorad Dodik je i dalje ubjedljivo najzastupljeniji političar u većini medija. Međutim na nekim medijima iz Sarajeva ga je pretekao Denis Bećirović, koji nije bio ranije toliko zastupljen jer ne obavlja neku visoku državnu funkciju, a u prvom dijelu kampanje i nije bio previše aktivan. Izuzetno prisutna je i bila kandidatkinja za Predsjedništvo BiH Željka Cvijanović, koja je ujedno bila i predsjednica RS, tako da je bila nezaobilazna na dnevnoj bazi. Na dva medija iz Mostara bila je vrlo zastupljena i kandidatkinja za Predsjedništvo Borjana Krišto.
- U ovom periodu nije bilo zabilježenih lažnih vijesti, ali zato jeste nekoliko primjera jezika mržnje, i veliki broj primjera (svakodnevno skoro na svakom mediju) jezika koji generiše tenzije. Najupečatljiviji primjer jezika mržnje je bio nastup Sebije Izetbegović na jednom stranačkom skupu SDA gdje kandidatkinja za Skupštinu Kantona Sarajevo iznosi teške uvrede, mržnju, ali i prijetnje prema bošnjačkoj opoziciji. Prije svega oštrica je usmjerena prema onima koji su napustili SDA: „Selamim vas, a selamim i te luzere zakrvavljenih očiju. Nesretnike i gubitnike koji su otišli od nas i krenuli nekim groznim putevima. Koji će ponovo ako uspiju, kako reče naš Amor, voditi u Tomašice, logore, stratište i masovne grobnice“ – rekla je Izetbegović. Zbog ove izjave delegacija Naroda i pravde na čelu sa predsjednikom stranke Elmedinom Konakovićem predala je CIK-u zvaničnu prijavu protiv Sebije Izetbegović. Ovo je prenijela većina medija, a pored sadržaja plodno tlo za masovno osuđivanje ovog nastupa je činjenica da je riječ o supruzi predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, za koju se vežu brojne kontroverze.
- Govora koji generiše tenzije je bilo izuzetno mnogo, svakodnevno na svim medijima, i to prije svega iz razloga što je prostor davan brojnim političarima koji su komenterisali političke događaje. Najviše tenzionog govora je imao Milorad Dodik koji je u ovom periodu prijetio novim blokadama države, mogućnostima otcjepljenja RS od BiH, ali i optužbama i uvredama na račun opozicije u RS. Bakir Izetbegović je na stranačkim skupovima koristio izraze “dušmani” i “neprijatelji” za one koji rade na rušenju BiH, ali i za neke svoje političke protivnike iz bošnjačkog naroda. Predsjednik Hrvatske Milanović je takođe u više navrata komentarisao izborni proces i poziciju Hrvata u BiH gdje je iznosio optužbe, pa i uvrede naspram političara iz Sarajeva.
- I spinovi su bili svakodnevnica, što je inače karakteristika svake izborne kampanje. Neki spinovi su čak imali modalitet dizanja tenzija. Jedan od najupečatljivijih spinova je bio Vlade Đajića (SNSD), koji kaže “da možemo izgubiti i djecu, ako SNSD ne pobijedi“. “Dobro razmislite. 2. oktobar može biti propast za nas, a 2. oktobar može biti i progres. Možemo izgubiti sve što imamo – i kuće i njive i profesiju i ne d'o Bog djecu. A 2. oktobra možemo sve spasiti, unaprediti i ljepše živjeti. Pa vi sada razmislite”, ističe Đajić. Ovo je ustaljena matrica političkog diskursa zasnovanog na dizanju tenzija i pokušaja kontrole strahom.
- Ono što je zajedničko za skoro sve medije u posljednjoj fazi istraživanja je intenzitet i brojnost medijskih sadržaja, posebno pred kraj predizborne kampanje. Na portalima izrazito dominiraju kratke faktografske forme, prije svega vijesti. No politička profilacija medija se vidi iz selekcije govornika koji su dobili prostor ili čije aktivnosti prenosi medij. Veliki nesrazmjer u korist vlasti je uglavnom bio na dva portala iz RS, Nezavisne novine i Srpska info.
- Tokom posljednje sedmice monitoringa političari su bili aktivniji na društvenim mrežama u odnosu na prethodne sedmice. Ukupno je objavljeno 777 sadržaja, što ne treba da čudi s obzirom na to da je monitoring obuhvatio deset, a ne sedam dana. U završnici kampanje dominirali su Fuad Kasumović na Facebooku (ukupno 157 objava), odnosno Milorad Dodik na Twitteru (ukupno 87 objave). U posljednjoj sedmici objavljivanje negativnih sadržaja je bilo na nivou prethodne. U procentima to iznosi 14% od ukupnog broja objava. Najčešći oblici negativnih sadržaja su bili prozivke, optužbe, diskreditacija, kao i politički spinovi. Nismo zabilježili govor mržnje, fake news i nijednu objavu koja baca sumnju na integritet izbora. Gorica Dodik je kao i u prethodne tri sedmice prednjačila kada je u pitanju objavljivanje negativnih sadržaja na Twitteru koji su bili usmjereni prije svega prema Jeleni Trivić, ali i ostatku opozicije. Fuad Kasumović je na Facebooku dominirao u odnosu na ostale političare kada su u pitanju optužbe, etikete i sl. usmjerene prema političkim partijama SDA, NES i Bakiru Izetbegoviću. Sa druge strane pozitivno je to što su se svi politički subjekti na društvenim mrežama pridržavali predizborne tišine. Generalno se može reći da negativna, odnosno prljava, kampanja nije bila osnovno obilježje ovogodišnje predizborne utakmice. Standardne optužbe, etiketiranja, prozivanja uz političke spinove i zanemarljivo malo fake news uz pregršta različitih promotivnih objava, bile su osnovne karakteristike kampanje na društvenim mrežama.
Detaljne informacije i primjere možete naći na sljedećim linkovima:
Medijske inicijative 