3. izvještaj monitoringa medija i društvenih mreža – Izbori 22

Medijske inicijative su pokrenule monitoring i analizu značajnijih i utjecajnih medija i političara na društvenim mrežama u periodu od 1. septembra do 2. oktobra 2022. godine. Namjera je vidjeti kako mediji i političari i kandidati sa najviše pratilaca na društvenim mrežama prate kampanju za Opće izbore 2022. godine s ciljem stvaranja profesionalnog medijskog okruženja koje osigurava političku stabilnost u zemlji.

Glavni nalazi monitorisanog perioda (15.9.-21.9. ‘22)

  • Ono što je zajedničko za veb portale je dosta izražen intenzitet i brojnost objava o predizbornim skupovima i aktivnostima političkih aktera, što se pripisuje približavanju Opštih izbora. Kada su u pitanju televizijski centralni dnevnici, primjetan je porast, prije svega na dva entitetska javna servisa, političkih sadržaja u kojima se uglavnom pominju državni akteri. BHT je jedini medij gdje je u monitorisanoj sedmici zabilježen blagi pad sadržaja, što je očigledna urednička namjera da se u što manjoj mjeri izvještava o političkim stvarima koje kroz državne aktivnosti u pozitivnom ili negativnom smislu mogu biti stranačka promocija i odrediti eventualne preferencije glasača za izbore.
  • Milorad Dodik, prvenstveno zahvaljujući tome da je član Predsjedništva BiH i da je vrlo aktivan kroz državničke i pseudo državničke događaje, na gotovo svim medijima je najprisutniji političar, bilo u pozitivnom ili negativnom kontekstu. I oni koji ga vole i oni koji ga ne vole daju mu prostor da iznosi svoje stavove, od kojih neki generišu nacionalne, ali i unutarsrpske tenzije (pozicija-opozicija u RS). S obzirom na to da je takva situacija ne samo od početka kampanje, što je i empirijski potvrđeno u ove tri sedmice, nego i mjesecima i godinama ranije, može se konstatovati da je Milorad Dodik najprisutniji političar u medijima od završetka rata u BiH. 
  • U većoj mjeri Dodik je kroz pomenuti aktivitet odredio i teme i način izvještavanje, odnosno  novinarske stavove u dijelu posmatranih medija. Za medije iz Sarajeva (FTV, Klix, a u manjoj mjeri i Dnevni avaz i BHT) obilježavanje “Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“ u Bijeljini, gdje je bio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bio je povod za “odbranu BiH“ od “srpskih secesionističkih ideja“. Prije svega Milorad Dodik je iznio niz stavova koji dovode u pitanje budućnost BiH i značajno generišu etničke tenzije. Kroz komentare novinara, ali i brojnih sagovornika, Dodik je ocrnjen, označen kao nacionalista, fašista i glavni razbijač BiH. Slične su, ali ne takvog intenziteta, bile i reakcije na njegovu posjetu Moskvi i susret sa Vladimirom Putinom. Posjeta je direktno, ili kroz izbor sagovornika, označena kao “politikantska“, ali i kao nešto što nanosi ogromnu štetu imidžu, ali i poziciji BiH u međunarodnim okvirima. S druge strane,  sa izuzetkom Buke, mediji iz RS-a (RTRS, Srpskainfo, Nezavisne novine) su ovo sve upravo predstavljali kao uspjehe srpske politike što treba da ojača jedinstvo srpskog naroda sa svije strane Drine, ali i donese veliku ekonomsku korist, posebno kroz cijenu gasa, kada je u pitanju posjeta Rusiji. Naspram svega ovoga dva medija iz Mostara (Dnevnik i Bljesak) su se držala neutralno i nisu iznosili komentare ni posvećivali preveliku pažnju ovim zbivanjima. No, ono što je prisutno na ova dva medija jeste pozicija legitimnosti hrvatskog naroda, što se odražavalo na portalu Dnevnik kroz kritike Željka Komšića i podršku Borjani Krišto u utrci za Predsjedništvo BiH.
  • Otvoreni jezik mržnje je vrlo rijedak, praktično nema ga u novinarskom izražaju, ali se povremeno nađe u izjavama nekih političara. Tako Dnevni avaz prenosi reakciju Aljoše Čampare na izneseno ponašanje Dodika. „Ti si Milorade fašista…  Ti si političko i moralno dno, Ti si trenutno najveći usud srpskog naroda u BiH… Tvoja budućnost je ćelija zatvora države Bosne i Hercegovine. Tu ti je mjesto i tu pripadaš. Zbog kriminala, korupcije, sijanja mržnje i razdora i direktnih napada na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine. Shvataš li da si dio prošlosti? Shvataš li da od tvog ludila najmanju korist ima srpsko stanovništvo u BiH?”. Na granici govora mržnje, a svakako itekakav jezik koji diže tenzije, jeste Dodikova izjava koju su prenijeli brojni mediji u kojima kaže da je “nemoguće da muslimani i hrišćani idu zajedno u škole“. No, i svaka izjava u kojoj dovodi u pitanje dalje postojanje Bosne i Hercegovine itekako ima tenzioni karakter, a u tome je i u ovom periodu Dodik bio šampion.
  • Treća sedmica kampanje je u Republici Srpskoj obilježena aferom navodne američke donacije za kampanju Jelene Trivić u iznosu od 10 miliona dolara i britanske od 17 miliona funti za kompletnu opoziciju na rušenju vlasti u RS. RTRS je ovom posvećivao svakodnevnu pažnju kritikujući Trivić i opoziciju kroz polukomentare novinara, ali mnogo više dajući ogroman prostor političarima vlasti za optužbe o nekoj vrsti izdaje i raznim, kako mediji vole potpisati, analitičarima. U vezi sa navedenim temama, svakodnevno su anketirani građani u Republici Srpskoj koji su se pozitivno izražavali o postupcima Milorada Dodika, a negativno o Jeleni Trivić. Primjetno je da pitanja koja su postavljana građanima nisu stavljana u širi kontekst, čime im je podizan manipulativni kapacitet. Ovo je poslužilo opoziciji na društvenim mrežama, jer prostor u većini medija u RS nemaju, a prije svih Jeleni Trivić i Nebojši Vukanoviću da ospu paljbu po Dodiku (koji je među prvima komentarisao ovu situaciju).
  • Ovu informaciju koju je prvo iznio Milorad Dodik možemo kategorisati i kao lažnu vijest u predizbornoj kampanji, s obzirom na to da je Američka ambasada zvanično demantovala navode da je donirala 10 miliona dolara za kampanju Jelene Trivić. Takođe je uočeno nekoliko pravopisnih grešaka u navodnom dokumentu o donaciji, što je prikazano na nekim srpskim medijima,pa je sve zajedno izgledalo vrlo neprofesionalno, što je takođe izazvalo sumnju u vjerodostojnost dokumenta. U proteklom periodu imali smo još dvije lažne vijesti. Više medija je prenijelo izjavu premijera RS Radovana Viškovića da je minimalna plata u Republici Srpskoj dvostruko veće nego u Federaciji BiH, što ne odgovara činjeničnom stanju jer je najniža plata u Federaciji BiH mjesecima iznosi 543 KM, što je samo 100 KM manje u odnosu na RS (650 KM). Takođe u Dnevniku Federalne televizije 15.09. u završnom komentaru priloga iz Bijeljine, gdje je bio i predsjednik Srbije Vučić, novinar kaže: “Svi putevi od Sarajeva do Beograda sve su dalji. Za dvojac Dodik–Vučić dionica puta je put ka otvorenom Balkanu za koji nijedan ni drugi nemaju suglasnost nikoga u BiH“. Navedeni komentar je spin (“svi znaju“) i neistinita informacija, jer postoji podrška sa državnog nivoa predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije i zastupnika iz reda hrvatskog naroda (pored srpskog), ali nema podrške bošnjačkih političara, te se kroz ovaj komentar oslikava stav da samo ono što rade Bošnjaci jeste Bosna i Hercegovina.
  • Posmatrajući ovaj period, uočava se trend povećanja frekvencije tekstova kojima se preispituje regularnost izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, i ukazuje na upotrebu javnih sredstava u kontekstu izborne kampanje (različite vrste pomoći stanovništvu pred izbore ili otvaranja već postojećih objekata …) što čini vlast u oba entiteta, mada znatno više u Republici Srpskoj. Glavni izvor za medije iz Sarajeva, kada je u pitanju integritet izbora, jeste Koalicija “Pod lupom“ koja je opet iznijela podatke o nizu uočenih slučajeva trgovine biračkim mjestima ili preuranjene kampanje. Međutim, nisu iznesena imena ni stranke, što narušava vjerodostojnost informacije. Nemamo odgovore ko, kada, pa i kako. No, još veći je problem što nemamo ni u jednom izvještaju nikoga iz Centralne izborne komisije koji bi ovo prokomentarisao i rekao da li su pokrenuti procesi istrage. Takođe, itekako narušavaju integritet izbora i ranije opisane informacije o navodnom stranom finansiranju kampanje određenih političara. Vladajući srpski političari su zbog ovoga doveli u sumnju rezultate izbora, ali je vjerovatno da će ove teme biti povod za izražavanje sumnje u rezultate ako bi se desilo da neko na nekom nivou ne osvoji nešto što je očekivao.
  • Tokom treće sedmice monitoringa društvenih mreža ukupno smo zabilježili 449 objava što je više nego u prethodnoj sedmici. I dalje dominiraju Fuad Kasumović na facebook-u (ukupno 79 objava) odnosno Milorad Dodk na twitter-u (ukupno 49 objave). Generalno može se reći da je tokom treće sedmice nivo objavljivanja negativnih sadržaja ostao na istom nivou kao tokom druge sedmice. Ukupno je zabilježeno 70 objava koje su imale karakter negativnih sadržaja što je 18% od ukupnog broja objavljenih sadržaja. U strukturi negativnih objava dominiraju prozivke i kritike, ali se bilježi rast etiketiranja i optužbi. Takođe u trećoj sedmici je zabilježena jedna lažna vijest. U pitanju je navodna donacija američke vlade u iznosu od 10 miliona dolara za kampanju Jelene Trivić. Za očekivati je da se u posljednjoj sedmici kampanje broj negativnih sadržaja poveća za par procenata s obzirom da će svi politički subjekti krenuti svim snagama u foto finiš, pri čemu se neće birati sredstva za osvajanje političkih poena.

Detaljne informacije možete naći u kvalitativnom i kvantitativnom prikazu.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s