Govor ili jezik mržnje je kovanica nastala u svijetlu jačanja ljudskih prava i razvoja
demokratskih vrijednosti nakon Drugog svjetskog rata, a posebno rabljena u ekspanziji
promocije ljudskih prava nakon pada komunizma u Evropi. On se svodi na javno izazivanje ili
prouzrokovanje mržnje prema određenoj skupini ili pojedinoj osobi zbog nekih njenih
karakteristika ili društvene pozicije. U većini slučajeva govor mržnje ima svrhu stvaranja
netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja, ili raspaljivanje već postojeće mržnje s time što
se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje. Naravno, nekada riječi mržnje nemaju
sistemsku namjeru, već su plod bijesa, ali rezultat tih riječi je duboka uvreda onoga prema
kome je usmjeren, a i poticaj da se u mnogima rasplamsa netrpeljivost. A netrpeljivost je često
osnova nasilja.
Mini studija koja je u prilogu razmatra pojavne obliku govore mržnje u BiH i nudi preporuke za uređenje medijskog sistema i samoregulacije kako bi se ova pojava amortizovala i smanjile njene posljedice.
Foto: John Hain – Aggression (Pixabay)
Medijske inicijative 