Istraživanje koje smo realizovali u periodu od 06.04. do 11.05. 2018. godine podrazumijevalo je dnevno praćenje sljedećih medija:
– news portala Klix (www.klix.ba)
– dnevnih novina Dnevni avaz
– centralnih dnevnika tri javna RTV servisa u BiH: BHT u 19.00, RTRS u 19.30 i FTV u 19.30
Uzorak posmatranja je zasnovan na kombinaciji uticaja i popularnosti (čitanosti i gledanosti) ovih medija na osnovu dugogodišnjih analiza Media plan instituta i Medijskih inicijativa kao i podataka o gledanosti putem piplmetara. Upravo zbog velike popularnosti, kao i društveno-političkog profila, a kod javnih servisa i pravne pozicije ovih medija, od njih se očekuje izvještavanje koje će pokrivati različite društvene grupe i događanja u BiH. Pa tako i romsku populaciju u BiH, odnosno teme u koje su direktno involvirani pripadnici romske manjine ili ih se te teme direktno tiču.
Klix je najpopularniji, neki će reći i najbrži, news medij u BiH. Ima relativno snažnu medijsku produkciju zasnovanu u manjoj mjeri na tekstovima vlastitih novinara, a većinom na različitim novinskim agencijama. Popularnost mu posebno diže činjenica da komentari čitalaca nisu administrirani, momentalno se objavljuje svaki komentar, što doprinosi dodatnoj vrijednosti vijesti, ali nerijetko i cikličnim krugovima vrijeđanja, pa čak i jeziku mržnje.
Dnevni avaz je najtiražniji dnevni list u BiH, mada su u apsolutnom iznosu tiraži novina, pa tako i ovog dnevnika, nekoliko puta manji nego prije desetak godina. Razlog je apsolutna dominacija web medija zbog izuzetno omasovljenog pristupa interenetu i posjedovanja smatrtfona kojima su sve news aplikacije u potpunosti prilagođene. Dnevni avaz ima izrazitu stranačku i političku pristrasnost i u tom smislu katkada i senzacionalistčki sadržaj, ali i veliku tematsku raznolikost sadržaja koja je povremeno veoma otvorena za stavove drugih etničkih grupa i predstavnika zemalja iz susjedstva.
Centralni dnevnici javnih servisa, otkako postoje mjerenja gledanosti, su najpopularnije emsije na ovim TV stanicama. Postoji izreka – ono što nije bilo na dnevniku, nije se ni dogodilo, što je donekle bilo tačno dok internet nije preuzeo primat u informisanju. Tri dnevnika imaju značajno drugačije uređivačke politike, što se u jednom dijelu pokazalo tačnim i kroz praćenje ove problematike.
Vremenski uzorak koji smo uzeli za praćenje odabran je iz razloga što su u tom periodu dva veoma bitna praznika, Svjetski dan Roma (8. april) i Đurđevdan (6. maj). Naša pretpostavka je bila da će oko ovih datuma biti pojačana proizvodnja sadržaja ovih redakcija, dok će u periodu između, koji obuhvata skoro mjesec dana, biti umanjena frekvencija proizvodnje i objavljivanja tekstova. Pokazalo se da je ova pretpostavka djelimično tačna, ali da je i frekvencija objavljenih tekstova izuzetno mala, čak manja nego ranijih godina, barem kada su u pitanju ovi praznici.
Cjelokupno istraživanje možete pogledati (preuzeti) na linku Analiza izvjestavanja medija o romskoj problematici
Medijske inicijative 