NOVINARI I KOMUNIKOLOZI BEZ PRAKTIČNIH VJEŠTINA

U istraživanju koje je sprovela organizacija Medijske inicijative na teme obrazovanja novinara i obrazovanja za medijsku pismenost, navedeno je da je u BiH najveći Odsjek žurnalistike FPN u Sarajevu, koji upisuje svake godine 120 studentata. Katedra za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu upisuje godišnje 30 studenata, Katedra za novinarstvo i komunikologiju FPN u Banja Luci 50, Odsjek za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli 45. Mostar je jedini grad u BiH koji ima dva univerziteta, što je rezultat duboke podijeljenosti grada između Hrvata i Bošnjaka. Tako Odsjek za novinarstvo Filozofskog fakulteta u Mostaru upisuje 40, a Odsjek komunikologije Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru 70 studenata.

Postoje i dva privatna fakulteta – Komunikološki fakultet u Banja Luci, koji upisuje 100 studenata na odjel komunikologije te Katedra za informatiku i komunikologiju Fakulteta društvenih znanosti u Međugorju, koja ima malu grupu do 10 studenata.

Ovoliki broj odsjeka novinarstva i komunikologije, nije rezultat stvarnih potreba medija i komunikacijskih institucija, već je posljedica atomizacije države na entitete i kantone, ali još više etničke isparcelisanosti države. Može se reći da svaka vlast odnosno etnička politička struktura školuje za sebe „svoje“ novinare, kaže se u istraživanju.

Navodi se i da je osnovni problem ove vrste edukacije nemogućnost obavljanja praktične nastave što je nužno premostiti boljom saradnjom sa medijima i organizacijama za praktičnu obuku te traženju budžetskih i donatorskih sredstava za otvaranje produkcijskih soba na samim fakultetima i angažovanje novinarskih profesionalaca. Urednici u istraživanju su potvrdili da sa fakulteta dobijaju potpuno nespremne novinare za praktični rad.

Istraživanje koje je napravljeno u okviru regionalnog projekta „Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope“, podržanog od Evropske komisije, predstavljeno je na konferenciji i treningu kojem su prisustvovali predstavnici obrazovnih zajednica, ministratsva obrazovanja, NVO sektora i studenti novinarstva. Cilj je bio da se učesnici upoznaju sa problemima akademskog obrazovanja novinara te različitim aspektima medijske pismenosti i njenim društvenim značajem.

Osmišljenje su zagovaračke akcije prema relevantnim zainteresovanim stranama kako bi se pokrenuo edukativni proces za medijsku pismenost na različitim nivoima. Profesionalna medijska praksa i razumijevanje produciranih sadržaja jedan su od osnova demokratskog društva.

Kompletno istraživanje moguće je naći na http://www.mediaonline.ba/ba/?ID=3559